VELIKA NAFTNA AFERA: Kako u UIO BiH pokrivaju međunarodno krijumčarenje naftom i derivatima

0
80

Prema informacijama s kojima raspolaže naš portal, predstavnici SIPA u dva su navrata održali sastanke sa tužiteljicom Tužilaštva BiH Vedranom Mijović. Uprkos tome što je SIPA još prije godinu i po podnijela Tužilaštvu izvještaj u kojem je zadokumentovan veliki kriminal, istraga tapka u mjestu. 

Izvor: Info radar

Fotografije koje vidite na naslovnoj stranici nastale su 19. oktobra ove godine oko 14 sati u centru Banjaluke. Preciznije, na parkingu starog zanatskog centra na koji se dolazi iz Ulice Ivana Franje Jukića, u neposrednoj blizini sjedišta Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Fotografije dokazuju da se u prikolici bicikla, koje je po našem saznanju vozio beskućnik (identitet poznat redakaciji), nalazila originalna carinska dokumentacija.

ZAŠTO TUŽILAŠTVO NE RADI NIŠTA GODINU I PO

Vještačenjem je ustanovljeno da su uz ove carinske deklaracije i svi priloženi dokumenti potrebni za carinjenje. Riječ je o dokumentima iz prvih dana oktobra 2020., iako je, prema zakonu, obavezan rok čuvanja minimalno 10 godina. Na deklaracijama je uočljivo da je uvoznik kompanija Tioil d.o.o Bila (Vitez), deklarant odnosno špediter Interagent d.o.o. Mostar, a krajnja adresa Carinska ispostava Ljubuški, gdje je obavljeno carinjenje. Dakle, uvoznik je iz Viteza, špediter iz Mostara, carinska ispostavau Ljubuškom, a deklaracije u Banjaluci, i to bačene i odvezene kolicima u „nepoznatom“ pravcu.

Interesantno je da se na deklaracijama uočljivo kako su uvezena „pakovanja“ robe, iako je kompanija Tioil registrirana kao preduzeće za trgovinu naftom i naftnim derivatima.

U pozadini ovoga vođena je velika istraga sigurnosnih agencija te je u vezi s tim sačinjen izvještaj koji je SIPA podnijela Tužilaštvu BiH nakon višegodišnjeg operativnog rada. U izvještaju, do kojeg je Inforadardošao u Tužilaštvu BiH, između ostalog je navedeno i da je ova dokumentacija svjesno bačena nakon izvršenog uvoza naftnih derivata za kompaniju Tioil d.o.o.!

Rješavanje dokumentacije je bilo neophodno jer se, kako se navodi u prijavi, za ovu firmu istovremeno radi i dvojno knjigovodstvo da bi se izbjeglo plaćanje stvarnog iznosa uvoznih dažbina, akciza i poreza, odnosno, na njeno ime pod istim brojem uvezla se potpuno druga roba, čime se pokriva stvarni promet.

Firma Tioil d.o.o. Bila osnovana je 2002. a trenutno ima više od 250 zaposlenih. U ličnoj karti Tioil ističe da je predmet njihovog poslovanja uvoz i prodaja nafte i naftnih derivata, međunarodni transport paletirane robe i međunarodno otpremništvo.

Na pitanja o spornoj dokumentaciji te o tome šta su konkretno uvezli u BiH preko carinske ispostave Ljubuški, koja smo na zvanični e-mail ove firme uputili prije tačno 17 dana, iz Tioila nam nikad nisu odgovorili.

Prema informacijama s kojima raspolaže naš portal, predstavnici SIPA u dva su navrata održali sastanke sa tužiteljicom Tužilaštva BiH Vedranom Mijović. Uprkos tome što je SIPA još prije godinu i po podnijela Tužilaštvu izvještaj u kojem je zadokumentovan veliki kriminal, istraga tapka u mjestu.

Nakon što smo poslali i službeni upit Tužilaštvu BiH s pitanjem u kojoj je fazi istraga te da li su tačne informacije da tužiteljica Mijović ništa ne radi po tom pitanju, portparol Boris Grubešić nam je odgovorio:

“Možemo odgovoriti da je predmet u radu, više informacija ne možemo davati. Postupajuća tužiteljica nije Vedrana Mijović“, navedeno je u pisanom odgovoru našem portalu.

Međutim, iz više izvora nam je potvrđeno da tužiteljica Mijović jeste zadužena za ovaj predmet. Zašto iz Tužilaštva ne govore istinu – nije nam poznato.

Faksimil dijela izvještaja SIPA-e

Inforadar saznaje da je broj predmeta pod kojim se vodi „istraga“: T20 0 KTAPO 0017536 19. U izvještaju SIPA-e Tužilaštvu Tioil je naveden i kao kupac većih količina naftnog otpada, takozvanog platformata. On se dobija preradom naftnih derivata u Rafineriji nafte Brod, u procesu proizvodnje naftnih derivata, a koristi se kao sirovina u petrohemijskoj industriji, i tu uglavnom u Srbiji (najčešće u Pančevu). Prevozi se cisternama i tankerima do krajnjih kupaca.

Sirovina se kupuje po cijeni 0,20 KM po litru, zatim se miješa sa naftnim derivatima na prodajnim mjestima. Na taj način varaju se kupci i postiže se ogromna zarada na naftnom otpadu na koji se ne plaćaju akcize koje su obavezne zakonom! U izvještaju je navedeno i da Tioil kupuje bazno ulje kvalitete IV, s kojim miješa ovu sirovinu i onda to prodaje kao dizel kupcima.

„TAJNOVITI“ TANKOVI U BIVŠEM PRETISU

Istražitelji su zadokumentovali kako Tioil sirovinu uglavnom nabavlja u Mađarskoj, iz koje je prevozi i skladišti u Vitezu, gdje ova firma ima terminal. Tu se vrši miješanje baznog ulja sa naftom. U izvještaju je navedeno da potom tu mješavinu Tioil u dogovoru s pojedinim uposlenicima Rafinerije Brod  krivotvori u smislu udjela baznog ulja i dokumentacije koja prati tu količinu, stvarajući uvjete da takvu mješavinu prodaje kao čisti dizel.

Na ovaj način pričinjavaju veliku finansijsku štetu državi, ali i štetu vlasnicima vozila čiji se motori uništavaju, zbog čega, kako piše u izvještaju, veliki proizvođači automobila najavljuju ukidanje garancijena njihova vozila u BiH.

Faksimil dijela izvještaja SIPA-e

Prema navodima iz izvještaja, cisterne kompanije Tiško Benz dolaze u krug bivše firme Pretis u Vogošći. U tim cisternama je većinom bazno ulje namijenjeno za distribuciju preko benzinskih pumpi u vlasništvu Matoševića. Direktor Tioila je Tihomir Matošević, a vlasnica Julijana Matošević. Tu se mješavina pretače, odnosno deponira i prodaje kao čisto gorivo u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.

U bivšem Pretisu se nalazi i podzemni tank sastavljen iz dva povezana segmenta koji služe za deponiranje velike količine nafte i naftnih derivata s velikim procentom baznog ulja. U jednom depou smještena je određena količina naftnih supstanci koji ne odgovaraju standardima, odnosno nema specifikacije čiste nafte i ima djelomično krivotvorenu dokumentaciju.

Takva „prljava“ smjesa prevozi se uz pomoć Tioila, piše u izvještaju. Ovlaštena laboratorija za kontrolu naftnih derivata ovog pravnog lica je Euroherc iz Mostara. Budući da se kontrola najavljuje pet do šest dana unaprijed, u tom periodu se isprazni depo s „prljavom“ mješavinom i natoči čisti dizel. Drugi način „kontrole“ je da se u staklenim bocama uzimaju uzorci čistog dizela te se on lažno predstavalja kao stvarno zatečeno stanje u depoima Tioila.

Prema dokumentima koji su u Tužilaštvu BiH, kontrolu nafte također vrši i firma Inspekt RGH d.o.o iz Sarajeva. Predstavnici ove firme dolazak na lice mjesta najavljuju dva dana ranije, nakon čega uposlenici Euroherca realizuju „kontrolu“, uzimajući uzorke koje čuvaju u posebnim posudama i pri tome preuzimaju određenu količinu novca, stoji u izvještaju.

Drugi način je da nakon što se donesu stvarni uzorci, oni se zamijene sa ranije uzetim i pohranjenim. Saznajemo da je jedan uposlenik Inspekt RGH-a zabilježio da iz Rafinerije Brod izlazi bezbojna nafta koja nije crne boje, te se ona kasnije koristi za daljne kriminalne radnje!

ŠTA SE DEŠAVA NA GP KARAKAJ

Nakon toga, kako se navodi u prijavi SIPA-e, Matošević aktivno dogovara i sugerira cijene goriva kako bi zadržao određenu maržu, jer mu ona omogućava posebnu zaradu zbog variranja cijena u nabavci. Upravo takav jedan dogovor su zabilježili inspektori SIPA-e, kada Matošević izvjesnom Đorđu iz Optima grupe i lokalnom moćniku iz Turbeta Ameru Halepu sugerira da se dizel sa oznakom Euro 4 prodaje kao Euro 5.

Istražitelji SIPA raspolažu podacima koji su zadokumentovani u predmetu Tužilaštva BiH da dnevna dobit na određenim Tioil pumpama često bude i preko 10.000 KM. No, to se kroz fiskalnu kasu prijavljuje polovično. Na taj način se ciljano prave gubici kako bi se oni naplatili na štetu uposlenika. Saznajemo da je poslovanje ovih pumpi vezano za određene osobe iz kriminalnog miljea.

Također, zabilježeni su Matoševićevi kontakti sa izvjesnom Petrom Hofi a u vezi sa uvozom i distribucijom „LPG“ plina za automobile. Ta veza je posebno važna zbog njenog iskustva sa nekim osobama koje su bile upućene u malverzacije ove vrste. U pitanju je distribucije ovog energenta koji se uvozio kao plin i tako prikazivan, a ustvari je bila voda!

Faksimil dijela izvještaja SIPA-e

U izvještaju SIPA-e je navedeno da je Tioil uvozio lažni plin preko graničnog prelaza Karakaj, gdje se, prema raspoloživim podacima, odvija i najveći obim šverca „lažnog“ plina. On je na crno u Republici Srbiji istakao plin, a u BiH uvozio cisterne punjene vodom. Istražitelji su zabilježili da su cisterne imale posebne spremnike za plin i za vodu, a zvanično su na carinarnici prijavljivane kao uvoznici plina. Ovako je izbjegnuto plaćanje akciza na plin u susjednoj Srbiji, čime je finansijski oštećena i ova država.

Podsjećamo na jednu od velikih afera u kojoj je pričinjena milionska šteta našoj državi, ali i Srbiji, sa glavnim akterima, tadašnjim pomoćnikom direktora Sektora za carine u UIO BiH Zdravkom Cvjetinovićem te bivšim direktorom UIO Kemalom Čauševićem, koji su uhapšeni u akciji Pandora. Mediji su izvještavali da je cisterna beogradske registracije krajem avgusta 2016. zaustavljena i kontrolisana na carinskom terminalu Karakaj kod Zvornika, a carinik je analizom uzorka sadržaja otkrio da je umjesto plina u pitanju voda.

U dokumentaciji dostavljenoj Tužilaštvu istražitelji SIPA se osvrću i na saradnju Matoševića sa aktuelnim načelnikom Općine Zenica Fuadom Kasumovićem koji, prema nalazima inspektora, ima „nezvanični“ vlasnički udio u Tioilu.

Podsjećamo, Kasumović je bivši zamjenik direktora Uprave carina FBiH, a ranije je svoj utjecaj u UIO jačao i sa pozicije zamjenika ministra finansija u Vijeću ministara BiH te kao član Nadzornog odbora UIO BiH.

U odgovorima Inforadaru iz UIO BiH, nakon svega, negiraju bacanje carinske dokumentacije Tioila stare nekoliko mjeseci, a koja je morala biti čuvana 10 godina.

„Nadležan za čuvanje i uništavanje arhivske građe je Sektor za poslovne usluge (Odsjek za adminstrativne poslove – Pisarnica). Posljednje uništavanje arhivske građe, za čije uništenje su se stekli uslovi, bilo je početkom ove 2020. godine. Nakon toga UIO, tačnije pomenuti sektor, nije vršio nikakvo unštenje arhivske građe, pa tako ni carinskih deklaracija koje pominjete u svom upitu. Naime, zbog pandemija uzrokovane virusom Covid 19 nije bilo moguće organizovati proceduru uništavanja arhivske građe“, naveo je u odgovorima portparol UIO Ratko Kovačević.

Carinske deklaracije, na kojoj je vidljiva dokumentacija firme “Tioil”, zatečena u neposrednoj blizini UIO koju je na biciklu s prikolicom vozio građanin romske nacionalnosti

Međutim, da u UIO svjesno obmanjuju javnost potvrđuju fotografije koje objavljuje Inforadar. Iz svega proizilazi da UIO BiH u arhivu čuva dokumentaciju s lažnim računovodstvenim i carinskim podacima, dok možemo samo da pretpostavimo gdje završava dokumentacija poput ove iz kolica sa fotografija.

Naročito je zanimljivo što u UIO BiH zanemaruju činjenicu da je u Tužilaštvu BiH ovaj predmet formiran, valjda svjesni da se na njemu ništa ne radi već godinu i po.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име